Idealan obrok prije spavanja-3 recepta koji će vam osigurati bolji san

Večernji obrok igra veliku ulogu u kvaliteti vašeg sna i zivota...

Užina prije spavanja može biti pozitivan faktor koji pruža osjećaj ugode, ali i tu treba biti oprezan.

Postoje različite vrste namirnica koje različito djeluju na hemiju mozga – jedne vas mogu opustiti dok će druge stimulirati organizam i učiniti vas nervoznima. i razdrazljivima.

Izbjegavajte slatkiše i namirnice bogate šećerom jer će one uzrokovati nagli porast šećera u krvi, što vam sigurno ne treba prije spavanja.

Preporucujemo ovaj mlijecni  napitak  snažnih sastojaka koji potiču san na više načina. 

Kalcij iz mlijeka ima umirujući utjecaj na središnji živčani sustav, dok laktoza potiče otpuštanje endorfina, tvari koja djeluje umirujuće.

Mlijeko je bogato i aminokiselinom triptofan koja pomaže u stvaranju serotonina, neurotransmitora koji, između ostalog, regulira tjelesni sat.

Kamilica i valerijana su dvije biljke koje djeluju vrlo opuštajuće. 

Kamilica će djelovati na opuštanje centralnog živčanog sustava, dok će valerijana još djelovati i na opuštanje mišića.

Sastojci za jednu osobu:

• 1 šalica mlijeka
• 1 vrećica čaja od kamilice
• 2 čajne žlice kakaa u prahu
• 20 kapi bezalkoholne tinkture valerijane

Priprema:

Stavite mlijeko u manji lončić. Dodajte vrećicu kamilice i lagano kuhajte 8-10 minuta dok kamilica ne pusti svoje sastojke.

Kakao u prahu stavite u šalicu i promiješajte s malo vode, dok se ne pretvori u gustu smjesu.

Uklonite vrećicu kamilice iz mlijeka, lagano je pritisnite tako da iskoristite sve korisne sastojke.

Dodajte tinkturu valerijane u mlijeko i zatim nalijte u šalicu u kojoj se nalazi kakao. Dobro promiješajte da se kakao rastopi u mlijeku.

Popijte 10 minuta prije nego što krenete na počinak.

PECIVO SA BANANOM
Ovo je jednostavan obrok s bananama koji je vrlo zasitan, ali neće opteretiti organizam.

Maslac od kikirikija sadrži magnezij koji će opustiti mišiće i istovremeno djelovati blago umirujuće na živčani sustav. Banana sadrži triptofan - sastojak koji opušta i poboljšava raspoloženje.

Sastojci za jednu osobu:

• 1 vrlo zrela banana
• 1 okruglo pecivo od integralnih žitarica
• 1 jušna žlica prirodnog maslaca od kikirikija

Priprema:

Ogulite i izgnječite bananu u posudi.

Narežite pecivo na nekoliko plošnih šnita i tostirajte ih.

Namažite maslacom od kikirikija i zatim gore stavite izgnječenu bananu.

Mediteranski namaz od slanutka bogat melatoninom

Slanutak je bogat vitaminom B6 koji je važan u proizvodnji melatonina, hormona sna. 

Uz bosiljak, koji se stoljećima koristio kao blagi sedativ, hummus je savršena namirnica za prije spavanja.

Sastojci za jednu osobu:

• 400 g slanutka
• ½ iscijeđenog limunovog soka
• 1 češanj češnjaka, zgnječen
• 1 svežanj bosiljka
• sol i crni papar (po želji)

Priprema:

Sastojke stavite u blender, začinite soli i paprom po želji i blendajte dok ne dobijete sočan gusti namaz.

Možete poslužiti s komadićem integralnog kruha...

Uživajte u vasem
večernjem obroku i ne bojte se loših snova!

RIJEŠITE SE MRLJA I PJEGA S OVIM PRIRODNIM RECEPTOM

Hiperpigmentacija je poremećaj boje kože okarakteriziran tamnim područjima na koži, a uzrokovan je porastom količine melanina, tamnog pigmenta kože. Izloženost sunčevoj svjetlosti, trudnoća, određene bolesti, starost ili trauma mogu dovesti do poremećaja melanina i stvoriti neestetske smeđe mrlje svojstvene ovom benignom poremećaju.

Točne uzroke možemo podijeliti u dvije skupine: vanjske i unutrašnje. Vanjski uzroci mogu biti oni koji dolaze iz okoliša, kao što je izloženost sunčevim zrakama, ili zbog kemijskih spojeva (betaksolol, minociklin, estrogen, progesteron i sl.). Unutarnji uzroci se odnose na naslijeđe – osobe tamnije kože imaju veću sklonost razvijanja ovog poremećaja.

Pjegice, staračke mrlje i mrlje od sunca su uzrokovane štetnim ultraljubičastim zrakama sunca koje oštećuju melanin i rezultiraju privremenom ili trajnom diskoloracijom. Često ovakve mrlje možete zamijetiti na licu i rukama, međutim, mogu se javiti na bilo kojem dijelu kože koji je bio izložen suncu.

Ožiljci od traume ili operacije mogu također uzrokovati promjenu boje kože, a čak i kada problem nestane, tamna mjesta ostaju.

Melazma je hiperpigmentacija kože koja se javlja za vrijeme trudnoće, iako ponekad može zahvatiti i muškarce. Obično se o njoj govori kao o masci trudnica jer smeđe mrlje pokrivaju lice – uglavnom nos i obraze. Ovaj poremećaj obično prođe sam od sebe nakon trudnoće i ne izaziva veće probleme.

Prirodni lijek protiv hiperpigmentacije – recept

1. Uzmite 1 žličica kurkume u prahu (turmerik)
2. Dodajte 1 žličicu soka od limuna
3. Pomiješajte dobro
4. Nanesite na zahvaćena područja
5. Ostavite na 15 minuta da se osuši
6. Isperite hladnom vodom

Ne izlažite kožu suncu odmah nakon toga!

Primjena prije tuširanja je preporučljiva.

Ponavljati jednom ili dva puta svaki dan do vidljivog poboljšanja.

Ovaj jednostavni lijek zaista djeluje, a temelji na načelima Ayurvede, drevne indijske znanosti ozdravljenja.

Limun izbjeljuje i potiče ljuštenje kože, a kurkuma, uz to što odlično posvjetljuje kožu (a Indijci to dobro znaju), djeluje protu-upalno i čini kožu sjajnom.

Osobe vrlo osjetljive kože, mogu razvodniti limunov sok ili ga zamijeniti mlijekom.

Probajte!

U SLUČAJU INFARKTA IMATE SAMO 10 SEKUNDI: OVAKO SEBI SPASITE ŽIVOT

Većina ljudi kada doživi srčani udar je gotovo bespomoćna. Osoba čije srce kuca nepravilno i počinje se osjećati loše ima samo oko 10 sekundi prije nego što izgubi svijest.

Međutim, možete pomoći sami sebi tako što ćete kašljati, energično i bez prestanka. Duboko udahnite svaki put prije nego zakašljete. Kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad iskašljavate sekret iz pluća.

Udisaj i kašalj se moraju ponavljati svake dvije sekunde bez prestanka dok ne stigne pomoć, ili dok ne osjetite da srce opet kuca pravilnim ritmom.

Duboko disanje unosi kisik u pluća, a pokreti koje izaziva kašalj dovode do pritiska na srce i održavaju cirkulaciju. Pritisak na srce pomaže vraćanju normalnog ritma. Na ovaj način, žrtve srčanog udara mogu stići do bolnice.

Uzgoj povrća – kalendar

Prirodni uzgoj organskog povrća danas sve više dobiva na cijeni. Kvalitetno povrće uzgojeno u našem vrtu garantira nam kvalitetu, zdravlje i sve potrebne vitamine i minerale koji se konzumiranjem svježeg povrća mogu unijeti u organizam. Uzgoj organskog povrća je rijetkost pa je upravo to i razlog njegove visoke cijene u bio trgovinama.

Donosimo popis povrtnih biljaka koje možete posaditi u svom u vrtu i tijekom cijele godine uživati u svježem i zdravom domaćem povrću.

Siječanj

Početak godine rezerviran je za radove u vrtu oko gnojiva. Razbacajte organsko gnojivo i utisnite ga u tlo. Neka vam mjera bude da 30 kg stajskog gnojiva nanesite na 10 m2. Kupite potrebni alat, kvalitetno sjeme i potrebna gnojiva koji će vam biti potrebni za nadolazeće mjesece. Provjerite kako napreduje posijano povrće na tavanu i u podrumu. Zaštitite posijane usjeve od smrzavanja.

U prostoru koji nije izložen hladnoći i vremenskim uvjetima, krenite sa sijanjem sjemena:

– cvjetača
– brokula
– kelj
– kupus
– salata

Ako nema snijega i sušno je razdoblje ne prevelike zaleđenosti tla, na vanjskom terenu u vrtu posijte:

– bob
– češnjak
– grah
– grašak
– luk

Veljača

Ukoliko vremenski uvjeti dozvole, izađite u vrt i krenite s postavljanjem plastenika. Tako ćete osigurati bolje uvjete za rast povrća. Pripremite klijališta za sjetvu i pikiranje povrća. Pikira se povrće posijano u siječnju ako ima 2 velika prava lista.
U zaštićenom prostoru siju se:

– celer
– korabica
– paprika
– patlidžan
– peršin
– rajčica

Na otvorenom prostoru, ako to uvjeti dozvole, siju se:

– blitva
– bob
– cikla
– grašak
– luk
– mrkva
– peršin
– radič
– rotkvica
– rukola
– špinat

Na otvorenom prostoru se sade:

– artičoka
– češnjak
– kelj
– krumpir – obvezno prije sadnje pognojiti
– kupus (rani)
– salata

Ožujak

Vrijeme je za sadnju presadnica i to:

– krastavac
– paprika
– patlidžan
– rajčica

Presadnice se moraju pravilno zalijevati, prozračivati i dohranjivati. Pripremamo tlo za sjetvu i sadimo povrće. U isto vrijeme provodimo i zaštitu povrća od štetnih nametnika i bolesti.

Na otvorenom prostoru se siju:

– blitva
– bob
– cikla
– crni korijen
– grašak
– mrkva
– pastrnjak
– peršin
– rotkva
– rotkvica
– šparoga
– špinat

Na otvorenom prostoru vrta sade se:

– kelj
– kupus
– salata

Travanj

Pripremaju se presadnice za iznošenje iz zatvorenih prostora plastenika. Potrebno je češće provjetravanje i postepeno snižavanje temperature. Usporedno, radi se na redovitom održavanju ranije posijanog i posađenog povrća. Tlo se priprema za sjetvu i sadnju, pripremajući sredstva protiv nametnika. Sada je pravo vrijeme da zaštitite povrće od pepelnice i plamenjače. Prihranjuje se ranije posađeno povrće.

Na otvorenim prostorima vrijeme je za sijanje ovog povrća

– brokula
– cikla
– crni korijen
– dinja
– kelj
– korabica
– krastavac
– kupus
– lubenica
– mahuna
– mrkva
– paprika
– patlidžan
– peršin
– podzemna koraba
– poriluk
– rajčica
– rotkva
– rotkvica
– šparoga
– špinat
– salata
– tikvica

Na vrtu se sade ove biljke:

– brokula
– cvjetača
– hren
– kelj
– korabica
– krumpir
– paprika
– patlidžan
– rajčica
– salata
– šparoga

Postavite sustav navodnjavanja “kap po kap” kako bi osigurali vlažnost povrću u ljetnim mjesecima. Tako ćete imati i bolju iskoristivost povrća i osigurat ćete bolje prinose.

Svibanj         -Intenzivno se provodi zaštita povrća od svih nametnika, a posebice protiv plamenjače rajčice i luka. Povrće se okopava i plijevi se korov. U isto vrijeme tlo se priprema za sjetvu i sadnju. Ako su nastupila razdoblja suše, bilo bi dobro malo jače zaliti povrće u jutarnjim satima.

Siju se:

– brokula
– cikla
– crni korijen
– cvjetača
– kelj pupčar
– korabica
– krastavac
– kukuruz
– kupus
– mahuna
– mrkva
– peršin
– podzemna koraba
– poriluk
– rotkvica
– salata
– tikvica

U vrtu se sade:

– celer
– krastavac
– rajčica
– patlidžan
– salata
– tikvica

Postavite mrežicu pored biljka penjačica kako bi kasnije lakše rasle.

Lipanj       -Pripremite sve za sjetvu kupusnjača. Provodi se zaštita biljaka protiv nametnika i bolesti na polju. Njeguju se češnjak, krumpir, luk, mahune i rajčice. Plijevi se korov. Potrebno je povrću osigurati dovoljno vlage. Postavite sustav navodnjavanja “kap po kap” ukoliko do sada još niste. Nakon berbe, prekopajte tlo.

Siju se:

– brokula
– cikla
– cvjetača
– endivija
– kelj
– kelj pupčar
– kupus
– korabica
– mrkva
– peršin
– podzemna koraba
– poriluk
– radič
– salata

Rasadnici se moraju zasjeniti mrežama da bi zaštitili povrće od sunca. Plodovito povrće i krumpir se tretiraju gnojivima, a za ostatak povrća također je potrebno osigurati posebna gnojiva da bi bolje urodili.

Srpanj      -U ljetnom srpnju povrće treba često zalijevati. Tlo se priprema za sjetvu i sadnju i vrši se zaštita povrća od nametnika. Nakon obranog povrća, tlo se prekopava. Nakon kiše ili zalijevanja okopava se, prihranjuje i plijevi povrće.Siju se od sredine lipnja do sredine srpnja

– cikla

– cvjetača

– endivija

– grah-mahunar

– kelj

– korabica

– kupus

– mrkva

– peršin

– poriluk

– podzemna koraba

– radič

– rotkva

– salata

Sadi se:

– brokula

– cvjetača

– kelj

– kelj pupčar

– korabica

– kupus

– poriluk

– radič

– salata

Kolovoz

Vrijeme je berbe povrća i pripremanja zimnice. Nametnici si najaktivniji u ovo doba godine pa je potrebna zaštita. Obično je kolovoz doba suše pa nemojte zaboraviti redovito zaliti povrće. Ishrana će osigurati lakše podnošenje ljetnih vrućina.

Siju se:

– blitva

– endivija

– kineski kupus

– luk srebrenac

– matovilac

– mrkva

– peršin

– poriluk

– radič

– salata

– špinat

Sadi se:

– brokula

– cvjetača

– endivija

– kelj

– kelj pupčar

– korabica

– kupus

– poriluk

– salata

– radič

Kolovoz je idealan i za sadnju jagoda. Obnovite tla gnojivom, po mogućnosti organskim.

Rujan

Bliži se jesenska sadnja pa se pripremaju površine. Zavisno o količini padalina, zalijeva se tlo. Provodi se zaštita od nametnika. Skida se ostatak biljne mase povrtnih kultura i tlo se prekopava za sadnju novih.

Siju se:

– matovilac

– mrkva

– peršin

– salata

Sadi se:

– artičoka

– češnjak

– endivija

– luk srebrenac

– poriluk

– radič

– salata

Vrši se berba ljetnih plodova:

– krastavac

– paprika

– patlidžan

– rajčica

Radi se zimnica.

Listopad

Vrše se radovi na slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju u proljeće. Tlo se obogaćuje stajskim i mineralnim gnojivom.

Počinje sjetva:

– mrkva

– peršin

– špinat

Sadi se:

– artičoka

– češnjak

– luk

– luk srebrenac

– matovilac

– radič

– salata

Nakon berbe, kukuruz se sprema u vreće i slaže u kukuruzišta. Tradicionalno se kisele kupus i repa.

Studeni

Tlo se prvo gnoji, a zatim se kopa i ore. Bilo bi dobro ostaviti otvorenu brazdu u zemlji da se ona dobro smrzne, ako bude niskih temperatura. Priprema se sjetva i sadnja.

Siju se:

– grašak

– mrkva

– peršin

Sade se:

– češnjak

– luk

U plastenik se sije rajčica. Povrće na otvorenom zaštite od smrzavanja.

Beru se:

– blitva

– brokula

– crveni radič

– cvjetača

– endivija

– špinat

– salata

Prosinac

Gnoji se tlo i provodi duboko kopanje na slobodnim vanjskim površinama. Provjerava se stanje alata i kupuje se novi.

Siju se:

– bob

– grašak

Rajčice se pikiraju u plasteniku.

U zaštićenom prostoru se siju:

– rani kelj

– rani kupus

– salata

Prehrana kod bolesti štitnjače...-jako korisni savjeti....

Današnji život “u šestoj brzini”, prepun stresa, pogrešaka u prehrani i zanemarivanja signala organizma idealan je za razvoj oboljenja štitnjače. Bilo kao hipo- ili hiper-tireoza, hormonalni disbalans obično počinje postepeno, na vrijeme nagoviještajući nastup manifestne bolesti, često pružajući priliku ranim intervencijama koje mogu bolest u ranoj fazi zauzdati u većem opsegu nego u trenutku razvijene kliničke slike.

Ovisno o količini i vrsti cirkulirajućih hormona štitnjače te o njihovim perifernim učincima odnosno manifestaciji u vidu simptoma, bolesti štitnjače dijelimo na hipotireozu i hiperitreozu.

Štitnjača (glandula thyroidea) neparna je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem, leptirastog oblika, smještena na prednjem donjem dijelu vrata. Uloga zdrave štitnjače jest proizvodnja i lučenje hormona trijodtironina (T3) i tiroksina (T4).. Hormoni štitnjače imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma: povećavaju bazalnu potrošnju kisika i stvaranje topline (termogeneza), povećavaju sintezu bjelančevina, povećavaju minutni volumen srca, ubrzavaju metabolizam lipida (time potiču razgradnju kolesterola i smanjuju njegovu količinu u organizmu), potiču metaboliziranje steroidnih hormona, vitamina B i mnogih lijekova. Potiču procese okoštavanja, rast kosti u dužinu te lučenje hormona rasta. Sudjeluju u razvoju središnjeg živčanog sustava. Osiguravaju budnost, reakcije na podražaje, pamćenje i sposobnost učenja. Važnu ulogu imaju i u reprodukciji i održavanju normalne trudnoće.

Podmukla hipotireoza
Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja hormona štitnjače, uzrokovano različitim mehanizmima. Najčešći uzrok hipotireoze jest kronična, autoimuna upala štitnjače – tzv. Hashimotov tiroiditis, pri čemu postepeno dolazi do propadanja tkiva štitnjače i poljedičnog gubitka njezine endokrine funkcije. Hipotireoza može biti i uzrokovana nekim vidom liječenja – zračenjem vrata, operativnim odstranjenjem tkiva štitnjače, primjenom radioaktivnog joda, uzimanjem određenih skupina lijekova, nedostatkom joda u prehrani, a može biti i posljedica poremećenog rada hipofize i hipotalamusa. Ukoliko uzrok disfunkcije leži u samoj štitnjači, nazivamo je primarnom hipotireozom (u 95% slučajeva), ukoliko je “greška” u hipofizi nazivamo je sekundarnom hipotireozom, a ukoliko je glavni krivac hipotalamus, govorimo o tercijarnoj hipotireozi. Hipotireoza može biti i prolazna (u trudnoći, kao reakcija na liječenje hiperotireoze, nakon djelomičnog operativnog odstranjenja, uslijed akutnih upala štitnjače…), a simptomi prolaze kroz nekoliko tjedana.

Simptomi hipotireoze proizlaze iz usporenih metaboličkih procesa, smanjene potrošnje kisika, poremećenog metabolizma određenih vitamina, lipida i proteina, a s obzirom da u pravilu nastaju postepeno, često prolaze nezapaženi u ranim fazama bolesti.

Glavni simptomi su:
- kroničan umor, malaksalost
- bolovi u mišićima I zglobovima
- usporenost, pospanost, otežana koncentracija
- snižena tjelesna temperature, nepodnošenje hladnoće
- bezvoljnost, napetost, razdražljivost, promjene raspoloženja
- opstipacija
- porast tjelesne težine
- povišene razine kolesterola, LDL i triglicerida u krvi
- usporen rad srca, smanjeni minutni volume srca / oslabljena srčana funkcija
- anemija
- edemi (oticanje nogu, ruku, lica, jezika, kapaka)
- smanjeno znojenje
- suha, ispucala kosa koja pojačano opada
- suha koža koja se ljuska, sklona crvenilu, svrbežu, aknama i upalama
- krhki, ispucali nokti
- promuklost (uslijed otoka glasnica), česte grlobolje
- nagluhost
- zamagljen vid
- poremećaj menstruacijskog ciklusa
- sterilitet
- pojava gušavosti
- miksedemska koma – najteži stupanj bolesti s gubitkom svijesti i hipotermijom
- usporen / smanjen rast u djece, blaža mentalna retardacija

Kako bolest ne bi napredovala, odnosno simptomi se sve više pogoršavali, potrebno je što prije započeti liječenje. Hipotireoza se liječi nadomjesnim hormonima štitnjače, najčešće sintetskim tiroksinom (T4). Liječenje se uvodi polako – doze se postupno prilagođavaju do djelotvornih, a liječenje je u pravilu doživotno.

Hrana koja pomaže
S obzirom da je - naročito u nerazvijenim zemljama i endemskim područjima – glavni uzrok hipotireoze nedostatak joda u prehrani, neophodno ga je dodavati svakodnevnoj prehrani, primjerice kroz jodiranu sol ili namirnice bogate jodom, poput ribe, školjaka i morskih plodova.

No ,osim općepoznatog joda, postoji niz nutrijenata čijim se redovitim unosom može u određenoj mjeri utjecati na rad štitnjače. Važan je svakodnevni unos vitamina C, E, B2 (riboflavin), B3 (niacin), B6 (piridoksin), cinka, selena i aminokiseline tirozina kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke.

Namirnice koje bi trebalo uključiti u redoviti plan prehrane su:
- riba (posebice tuna i losos bogati selenom), školjke i morski plodovi
- meso
- mahunarke
- cjelovite žitarice, smeđa riža (bogata selenom)
- orašasti plodovi
- sjemenke, posebice suncokretove
- voće i povrće : citrusno voće, marelice, avokado, banane, jagode, šljive, paprika, mrkva, šparoge, špinat
- mliječni proizvodi, posebice s dodatkom probiotskih kultura
- zeleni čaj
- kokosovo, maslinovo i riblje ulje

S obzirom da hipotireozu karakterizira usporen metabolizam, usporena probava, povišene razine masnoća u krvi i dobitak na tjelesnoj težini, prijeko je potrebno optimizirati svakodnevnu prehranu. Uz obilnu hidraciju i pojačanu tjelesnu aktivnost, potrebno je organizmu osigurati dovoljan unos prehrambenih vlakana (najmanje 30 grama dnevno) koja će pojačati osjećaj sitosti, potaknuti crijevnu peristaltiku i smanjiti apsorpciju suvišnih masnoća.
Osim stimulansa u obliku kofeinskih napitaka, preporučljivo je izbjegavati i određene namirnice čiji sastojci mogu ometati apsorpciju joda i time pogoršati hipotireozu. Na “crnoj listi” nalaze se:
- kupus
- kelj
- brokula
- rotkvice
- senf
- soja i proizvodi od soje
- breskve
- lanene sjemenke
- kikiriki
- batat
Neugodna hipertireoza
Drugo najčešće oboljenje štitnjače – hipertireoza, stanje je suprotno hipotireozi: uslijed autoimunih zbivanja, upala (subakutni i kronični tiroiditis) ili tumora (toksični adenom), dolazi do prekomjernog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače. Najčešće se javlja u žena (5 puta češće nego u muškaraca) u dobi od 20-40 godina, a glavni uzrok (u 70-80% slučajeva) jest Basedow-Gravesova bolest odnosno difuzna toksična guša. Često potaknuto stresom, trudnoćom, zračenjem vrata ili težom infekcijom, dolazi do stvaranja protutijela specifičnih za vlastite tireocite (stanice štitnjače), koja djeluju poput TSH – stimulirajući štitnjaču na pojačano stvaranje i lučenje T3 i T4. Hipertireoza može nastati i uslijed povećanog unosa joda te kao posljedica dugotrajnog, prekomjernog uzimanja sintetskih hormona štitnjače (u sklopu liječenja hipotireoze).

Glavni simptomi hipertireoze su:
- razdražljivost, nemir, nervoza, promjene raspoloženja
- smanjena sposobnost koncentracije
- dvoslike, smetnje vida, povlačenje kapaka i izbuljene oči
- tremor (drhtanje ruku, osjećaj “treperenja” tijela)
- povišen krvni tlak, tahikardija (ubrzan rad srca)
- pojačano znojenje, nepodnošenje topline
- opadanje kose
- učestale stolice
- gubitak tjelesne težine
- poremećaj menstrualnog ciklusa
- malaksalost
- nesanica
- guša (povećana štitnjača), osjećaj “knedle” u grlu, pritisak u vratu

Liječenju hipertireoze pristupa se – ovisno o uzroku – na nekoliko načina: lijekovima (tireostatici propiltiouracil i tiomidazol koji sprečavaju proizvodnju vlastitih hormona štitnjače), radioaktivnim jodom i operativnim zahvatom.

S obzirom na stanje ubrzanog metabolizma, odnosno katabolizam, dolazi do propadanja jednog dijela mišićne i koštane mase pa se preporuča povećan unos aminokiselina, proteina i kalcija (1200 mg dnevno).

Pozitivan učinak na hiperprodukciju hormona štitnjače pokazale su i određene namirnice i hranjive tvari, pa se preporuča njihov redovit unos:
- grah
- cvjetača
- soja i sojini proizvodi
- tamnozeleno lisnato povrće
- kurkumin
- srčanik (biljka iz porodice mente)
- omega-3 masne kiseline
- vitamin C.

Posljednja kolumna Žuži Jelinek: Volite, ljudi!

Legendarna hrvatska stilistica i kolumnistica Žuži Jelinek preminula je prije dva dana u 96. godini. Od svojih se vjernih čitatelja oprostila u novembru 2014, nakon gotovo 22 godine pisanja i 1088 kolumni:

Ovo o čemu danas mislim pisati, već me zaokuplja izvjesno vrijeme. Zadnju godinu posebno. A bilo mi je “tek 98”! Najprije sam se tome pokušala othrvati, kao nečemu “što mi ne priliči”, nečemu što si Žuži Jelinek ne smije dopustiti, da bi me malopomalo počelo sve više opterećivati, pa i ne dati mi mira.                                                                                                                                                                  Piše: Žuži Jelinek                                                                        Neću reći da sam na život krenula gledati drugačije, da sam postala neki pesimist, ali sam primjećivala da godine ipak čine svoje. A ta spoznaja nije baš ugodna. Voljela sam komunicirati sa svojim čitateljicama, radovala se svakom telefonskom pozivu ili nekom pisanom upitu, uživala sam čak i kad bi me i kritizirali, jer je to značilo i da me čitaju, da sam ljudima zanimljiva. Naslušala sam se, doduše, svega i svačega na svoj račun, ali nisam se ljutila jer postigla sam ono što sam željela.

Neki bi čak i pretjerivali pa su mi počeli komplimentirati da sam postala institucija. I citirali su me mnogi, a najviše oni koji su mi se čak i podsmjehivali, ali se nisu usudili sami izreći ono u čemu su se sa mnom slagali. Dabome da su to najčešće bile dotad tabu teme. Sjećam se kakve su sve reakcije bile kad sam napisala kolumnu “Nema života bez seksa”, ili koliku je larmu izazvala kolumna” Život je jedan, a muškaraca je mnogo”. Obrušili su se mnogi na mene kad su čitali kolumnu – “Ne budite sami u krevetu”.

I sama sam se morala nasmijati kad je prilikom pokušaja da se u škole uvede seksualni odgoj jedan od profesora čak nabacio da bi mene trebali staviti u komisiju koja bi izradila dio toga programa. Nitko nije lišen taštine, pa zašto bih to bila i ja. Posebno sam se osjetila počašćenom kad su me pozvali na Pravni fakultet na razgovor sa studentima o temi o kojoj se ni ondje nije previše razgovaralo – seksualnim slobodama. Dabome da ja tu nisam davala nikakav pravni aspekt tih sloboda nego onaj životni. Uopće, sve što se dešavalo u životu, meni nije bilo strano, pa čak ni onda kad se s nečim ne bih slagala.

Ne bih voljela da zvuči neskromno, ali kad sad listam sve te kolumne koje sam ispisivala više od dvadeset godina u Gloriji, više od tisuću stranica, i sama se pitam kako sam sve to uspjela. Dabome da nije sve bilo “za oglede”, ali bilo je životno. Ono što bi i sad moglo zanimati moje čitateljice, sigurno je pitanje – jesam li i ja u svemu tome uživala ili je to bio tek odrađeni posao na koji bih prestala misliti kad bih ga stavila na papir. Da je bilo ovo zadnje, vjerojatno se ne bih toliko iscrpljivala i sigurno bih mogla nastavljati dalje pisati. Ipak, morala sam si priznati da me ništa nije toliko žalostilo koliko spoznaja da mi sve teže pada ako ne bih mogla svima odgovoriti na tko zna kakve sve ne upite, ako bih koji put i propustila koji telefonski poziv, a bila sam svjesna da ta osoba koja zove, sigurno vapi za nekom pomoći.

Nisam uopće razmišljala da sve to ipak utječe na moje zdravlje, da se opterećujem često proživljavajući nečiju sudbinu, koji put se i poistovjećujući sa svima kojima je u određenim momentima bilo teško.A onda bi moja narav, ili energija, ipak učinile svoje. Bio mi je dovoljan tek koji dan odmora pa da opet budem ona stara Žuži. I to me radovalo, davalo neku snagu da nastavim gdje sam stala, da se zamašnjak opet pokrene i da sve krene po starom. Doduše, još sam onima koji bi me pitali, pa i čudili se odakle mi tolika energija i u tim godina, odgovarala – da sam ja žena bez godina. I vjerovali ili ne, bila sam. Zapravo, tako sam se osjećala. Čudno je da ono što me umaralo, davalo mi je i snagu da nastavim dalje istim tempom, kako je moj liječnik jednom rekao – ubitačnim. Ali, s onim što sam ja mislila da mogu, da trebam pa i moram, nisu se složili ni moji najbliži, a bome ni moji liječnici. No bilo bi mi lako za njih da nisam počela osjećati da sam zbilja pretjerala.

Sjetila sam se i predavanja jednog psihologa, kojem se više ne sjećam ni imena, koji je rekao dačovjek koji je svjestan da stari – još nije star. Još ima za nj nade. I moje moždane vijuge su opet proradile. Da nije bilo tako, teško da bi itko baš mogao utjecati na mene da nisam osjetila da ću ili stati ili, kako mi je rekao sin – nestati. I, eto, Žuži Jelinek se uplašila. Može se to i tako nazvati. I ma koliko mi bilo teško, znala sam da moram – stati. I toga časa kroz glavu su mi počele filmskom brzinom prolaziti sve moje kolumne.

Počela sam se živo prisjećati onih kojima bih upozoravala ili zabavljala čitatelje. Činilo mi se i uljepšavala život. Nekako sam se najčešće vraćala na onu –Budite gospodar svoga života. I zato sam odlučila, drage moje čitateljice, a dakako i čitatelji, da se s ovom kolumnom oprostim od vas. Ali, iznevjerila bih sama sebe kad bih sad počela jamrati, tugovati nad nemoći, strahovati tko zna od čega sve ne. Ja samo “preustrojavam” svoj život i “skrećem” na neki drugi, mirniji kolosijek. Životu dajem jednu drugu dimenziju. I ovdje optimizam ima zadnju riječ, može se lako razlučiti. I to je naziv jedne od mojih kolumni. No, voljela bih kad ne biste zaboravili da sam za vas bila otvorena knjiga.

Bez ikakvih ograda ispričala sam vam veliki dio svoga života, ali i mnoge fragmente iz života svojih znanaca kad mi se činilo da bi vam to moglo pomoći da svladate neke od teškoća u kojima biste se mogli naći. Jedna vodilja u tom mom pisanju uvijek je bila najvažnija – da shvatite kako se za ljubav treba boriti jer samo je za nju i živjeti vrijedno. I to u svakoj dobi. Ne znam sjeća li se koja od vas onoga što bih vrlo često ponavljala – u mladosti strast, u starosti ljubav. Ja sam cijeli život voljela. Na ovaj ili onaj način, i danas sam sretna zbog toga. I kad sam se već ovako “raspekmezila”, moram reći da sam se i ja pišući počela bojati, naročito u posljednje vrijeme, da se ne ponavljam, da ne budem dosadna pa i da netko u meni ne počne prepoznavati – staračku mrzovolju. I zato sam odlučila reći – sad je dosta! Neću više s vama dijeliti ništa od onoga što sam inače činila, ali kad malo bolje razmislim, sad mi se čini da i nema teme koje se nisam barem dotaknula, da sve što mi se činilo važnim, već sam i rekla. Unatoč tome, lagala bih kad bih rekla da mi nećete nedostajati. Iako se s mnogima nisam nikad vidjela, doživljavala sam ih preko njihovih pisama ili poziva kao da se znamo godinama. Prisjećala bih se i svih onih koji su i meni nekad tako mnogo značili pa sam neki put pišući te kolumne i sama se sa sobom “obračunavala”.

I što na kraju reći? Ništa drugo do zahvaliti vam na praćenju onoga što sam pisala, želeći da vam negdje u dubini duše ostane biblijska poruka koju sam najviše ponavljala – volite, ljudi.

Ovaj parfem možete same da smućkate, a pravi je magnet za muškarce

Izbor pravog mirisa za mnoge žene je prava muka. Recept koji vam donosimo mnogo je više od zavodljivog mirisa. Osim što će vas učiniti neodoljivo, ovaj sprej neguje kožu i čini je mekom. A da stavr bude još bolja, važi za pravi magnet za muškarce.

Ljepota

Zbog čega ovaj parfem nosi naziv “magnet za muškarce”? Istraživanja su pokazala da miris vanile podstiče osećaj intimnosti, a bademovo ulje čini kožu tako mekom da prosto poziva na dodir.


Evo kako možete da napravite ovaj parfem same:

Potrebno vam je:
- ¼ šoljice bademovog ulja
- ½ kašike ekstarkta od vanile
- 2 do 3 kapi ulja karanfilića
- mala bočica sa raspršivačem

Sve sastojke osim ulja karanfilića, sipajte u bočicu. Izmućkajte, pa pomirišite. Ako vam se čini da ne osećate miris vanile dovoljno, sipajte još pola kašičice njenog ekstrakta. Na kraju dodajte ulje karanfilića, ali budite oprezni. Miris ovog ulja lako bi mogao da nadvlada vanilu, pa da do toga ne bi došlo dodajte kap po kap. Ako vam se čini da je previše, ne morate staviti sve tri kapi. Promućkajte i vaš sprej je gotov.