SPASITE KIČMU UZ JASTUK NAPUNJEN OVOM BILJKOM

Ima na tisuće vrsta papratnjača među koje se ubraja u bujad (kao i paprat).

Kod nas je najraširenija bujad (pteridium aquilinum). Bujad žanjemo u jesen. Kad se listovi osuše na stabljici, skinemo ih s nje i njima napunimo jastučnicu.

Jastuk nabijen od lišća bujadi najzdraviji su ležaji koje možete poželjeti!

Na njemu se čovjek dobro odmori, umor jednostavno nestaje. Buhe, stjenice i uši jednostavno ne podnose bujad i bježe od nje. Takav ležaj liječi grčeve, trganje u udovima, giht i reumu, reumatsku glavobolju i reumatsku zubobolju. Korijen bujadi otklanja neugodne boli u listovima, te ga stoga moramo držati pokraj listova u postelji. Kupke od lišća i korijena liječe giht, reumu, čak i gangrenu.

Svježa bujad u jastuku liječi nagluhost nastalu od prehlada i propuha. Dakako, i glavu treba dobro pokrivati. Svježi listovi bujadi privezani uz čelo i oči, bistre pogled i uklanjaju titranje pred očima. Suha bujad u cipelama uklanja umor i grije noge.

Križobolja će biti brzo izliječena snopićem svježe bujadi koji privežemo na pogođeno mjesto. Neke će vrijeme bolovi biti čak i jači, ali uskoro nestaju!

Kod bolova u križima, mažemo više puta uljem od pljuskavice.

Na taj će način tkivo postati gipkije i podatnije, pa je i veća mogućnost da ćemo ga prikladnim razgibavanjem normalizirati. Rakija u kojoj se namakao korijen bujadi izvrsno je sredstvo za utrljavanje i masažu kod gihta i reume.

Za masiranje bolesnih udova te opeklina i oparina (opeklina izazvanih vrućom parom) izvrstan je iscjedak bujadi u domaćem jabučnom octu: veći svežanj listova i korijena bujadi nasitno narežemo, prelijemo s 4 do 5 litara domaćega jabučnog octa, namačemo tri dana, ocijedimo u staklenke i dobro začepimo. Bujad je i otrovna, stoga je konzumirajmo vrlo oprezno. Bujad tjera gliste, a uništava čak i trakavicu.

Bolesnik treba na tašte popiti šalicu čaja od bujadi i tako ostati još dva sata. To će liječenje možda morati nastaviti još oko osam dana dok svi nametnici ne uginu ili ne izađu-.

Bujad djeluje na maternicu stoga je trudnice ne smiju uzimati niti ležati na njoj.

ŽVAKALA JE ŽVAKAĆU 7 SATI DNEVNO, EVO ŠTO JOJ SE DOGODILO

Zbog žvakaće gume ova majka četvero djece danas ne može otvoriti usta više od jednog centimetra pa je sada čeka operacija u kojoj će joj kosti čeljusti zamijeniti metalnim pločicama.

Claire Embleton iz Liverpoola žvakala je žvakaću gumu bez šećera u prosjeku sedam sati dnevno, a sada zbog žvakanja mora na operaciju zbog istrošene čeljusti.

Zbog žvakaće gume ova majka četvero djece danas ne može otvoriti usta više od jednog centimetra pa je sada čeka operacija u kojoj će joj kosti čeljusti zamijeniti metalnim pločicama, piše Daily Mail.

– Kada su mi doktori rekli da mi se od žvakanja žvakaće gume izlizala čeljust i da ću zbog toga morati na operaciju – ostala sam šokirana. Uvijek sam mislila da je žvakača guma zdrava pa sam je žvakala nakon jela, a kupovala sam samo one bez šećera. Nikad nisam mislila da bi ta bezopasna i zdrava navika mogla nanijeti toliku štetu – rekla je ova 38-godišnjakinja.

Prije dvije godine osjetila je kako joj je ''preskočila'' čeljust, a prije godinu dana počeli su pravi problemi. Dok je žvakala omiljenu joj žvakaću gumu, čeljust joj se jednostavno blokirala i nije mogla više otvoriti usta.

Liječnici su joj dijagnosticirali poremećaj čeljusnog zgloba koji je dobila zbog prekomjernog žvakanja žvakaće gume.

– Rekli su da sam preforsirala čeljusne mišiće i da nisam smjela stalno žvakati jer između obroka čeljusti treba odmor, a ne žvakača guma – ispričala je Claire Embleton.

Imate hladne ruke? To ne mora da znači da ste dobri u krevetu, možda imate Rejnoovu bolest

Rejnoova bolest čini da neki delovi tela, posebno prsti na nogama i rukama utrnu i pobele kao poseldica hladnoće ili stresa. Kod ove bolesti male arterije se grče i sprečavaju stabilan dotok krvi u ova područja.

Kod žena je češće, a vezuje se za ljude u hladnijim klimama. Za mnoge ljude ova bolest nije ozbiljna, ali može da utiče na kvalitet života.

Simptomi su: Hladne ruke ili prsti

Promena boje na koži pod uticajem hladnoće ili stresa

Utrnuli osećaj kada stres prolazi ili zđete u toplo

Kod napada ove boljke, obično prvo pobele prsti, a onda poplave i utrnu. Kako se cirkulacija poboljšava ti delovi tela mogu da pocrvene, oteknu ili bole.

Rejnoova bolest može da utiče i na nos, usne, uši pa čak i bradavice. Potrebno je oko 15 minuta od zagrevanja da se stanje povrati.

Ukoliko se stanje ne poboljša odmah idite kod svog lekara.

5 razloga zašto je zahvalnost dobra...

Živimo u izrazito brzom svijetu. U svijetu u kojem se sve odvija brzo, ponekad ne stignemo razmišljati o malim stvarima. Lako se odvojimo od dragih osoba iz naših života a posljedica toga je samoća, ljutnja čak i oslabljeni imunitet. Zaboravimo na male stvari koje su nas učili roditelji.

Recite hvala. Smatrajte se sretnim. Budite zahvalni jer je zahvalnost najlakši put do boljeg života. 

Donosimo vam 5 razloga zašto je zahvalnost dobra za vas:

1)   Osjećat ćete se sretnije: Istraživanja su pokazala da su ljudi koji prate zahvalnost tokom dana u prosjeku 25% sretniji od ostalih. 

2)   Količina energije će se povećati: Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Dallasu pokazalo je da osobe koje vježbaju zahvalnost svakodnevno imaju više životne energije. Zar nije puno ljepše doći s posla i sa žarom i energijom se družiti s dragim osobama?

3)   Postat ćete zdraviji: Dokazano je da vježbanje zahvalnosti može poboljšati rad bubrega, sniziti krvni pritisak i razinu hormona stresa. Stručnjaci vjeruju da je poveznica u tome što ljudi koji su zahvalni za svoje zdravlje, više brinu o sebi. Zahvalni ljudi nisu skloni pušenju, piću, češće vježbaju i spavaju gotovo sat vremena duže.

4)   Postat ćete otporniji: Kada počnete primjećivati i dijeliti zahvalnost vaš mozak počinje u svakoj situaciji tražiti pozitivne stvari. Kao rezultat toga, brže ćete se vratiti u normalu nakon teške situacije. "Zahvalni stav prema životu je imun na nesreću", kaže profesor Emmons sa sveučilišta u Kaliforniji. 

5)   Postat ćete bolja osoba: Kada smo zahvalni, aktiviraju se kemijski procesi u tijelu i dolazi do otpuštanja hormona sreće – dopamina. Kada izrazite zahvalnost prema partneru, kolegi ili prijatelju, ona ili on je osjeća i vratit će je. Time će se val zahvalnosti proširiti na druge ljude. 

Pokrenite val zahvalnosti već danas i unaprijedite svoj život. ☺

OVO GOVORITE DJECI I POSIJAT ĆETE SJEME SRETNIH LJUDI...

Kako se ne bi dogodilo da je većina rečenica koje upućujete djetetu samo neka vrsta “naredbi”, donosimo vam primjere na koji način će vaše misli biti motivirajuće i ohrabrujuće vašem djetetu.

Dijete mora vidjeti da uistinu primijećujete njegov trud, a ne samo pogreške i nedostatke. Nije dovoljno s vremena na vrijeme reći “dobro dijete”, “pametno moje” ili što već govorite, jer koristeći isključivo jedne te iste izraze, one se mogu katkad shvatiti kao automatsko ponavljanje bez iskrenosti. Uostalom, ovakvi jednostavni primjeri pohvale zapravo nemaju za cilj potaknuti buduće dobro ponašanje, već samo naglašavaju uobičajene pozitivne atribute djeteta. Rečenice koje uistinu potiču dijete na određeno prihvatljivo ponašanje više su usredotočene na ono što je i kako dijete napravilo, a ne na to tko je to napravio. To pomaže djetetu da više cijeni vrijednosti poput marljivosti, poboljšanja, suradnje s drugima, ustrajnosti.

Popis koji možete nadopunjavati.

Poticajne rečenice mogu biti vrlo jednostavne, poput: “Hvala ti na pomoći!” ili “Stvarno si se potrudio!”, a mogu biti i neke od sljedećih:

Možeš biti ponosan na sebe!

Pogledaj kako si se usavršio u tome!

To je rezultat tvog marljivog rada!

Stvarno si se potrudio da ti soba izgleda čisto!

Čini se da stvarno uživaš u tom predmetu!

Hvala što si mi pomogao postaviti stol, sad puno bolje izgleda.

Primijetila sam da si bio vrlo strpljiv sa svojim bratom. Hvala ti.

Što ti misliš o tome?

Tvoj se trud isplatio!

Ovo je teži zadatak, ali ti ćeš ga uspjeti riješiti! Pokušaj ponovo.

Pogledaj kako si daleko dospio!

Imam povjerenja u tvoju odluku.

Vrijeme koje si uložila u ovu zadaću, stvarno se isplati.

Volim biti s tobom!

To si se dobro domislio!

Vidim da ti je stvarno stalo do toga!

Hvala na ideji koju si mi dao!

Ti to obavljaš s tolikom lakoćom!

Vidim da si potrošio puno vremena u razmišljanju o tome…

Stvarno osjećam da smo tim kad ovako skupa radimo.

Naravno, ništa od ovoga nema smisla, ako to uistinu ne mislite, ili govorite kad dijete baš i nije zaslužilo. Ovisno o djetetovu uzrastu i sposobnostima, ove se rečenice lako mogu modificirati i nadopunjavati. Ne propustite primijetiti sjaj u očima vašeg djeteta nakon dobro obavljenog posla i vaše primjedbe, jer svima nam povremeno treba poticaj kako bismo se bolje i vrijednije osjećali i vidjeli da se to cijeni i primijećuje. Stoga se ne štedite u davanju ovakvih izjava i upućujte ih ne samo djetetu, već i partneru i kolegama s posla i svima koji su uistinu zaslužili.

Za koliko dana se regenerišu jetra, koža, srce: koje namirnice treba jesti za obnavljanje organa

Zdravlje znači i dobru regeneraciju organa, jer se stare ćelije moraju zameniti novim kako bi se život nastavio. Hrana je veoma važna za ovakve obnove i korisno je znati koje su namirnice od najveće pomoći...

Za jetru se sigurno zna da se obnavlja. Njene ćelije žive oko 150 dana, nakon čega stare zamene nove i jetra može da nastavi da obavlja svoju funkciju izbacivanja otrova iz organizma.

Za srce se mislilo da se ne regeneriše, da ceo život imamo "isto" srce, ali istraživanja su dokazala da pumpa organizma može da se obnovi i to tri do četiri puta u toku života.

Koža se obnavlja na 28 dana, kostima treba oko 10 godina, crvena krvna zrnca žive oko četiri meseca, ćelije creva se obnavljaju na svaka tri do četiri dana, a što se moždanih ćelija tiče, one se ne regenerišu i to što smo dobili rođenjem, dobili smo (zato ih treba čuvati).

Veza emocija i organa: kako kompleksi utiču na zdravlje...

Zdravlje znači i dobru regeneraciju organa, jer se stare ćelije moraju zameniti novim kako bi se život nastavio. Hrana je veoma važna za ovakve obnove i korisno je znati koje su namirnice od najveće pomoći.

Obnavljanje nerava

Postoji širok spektar prirodnih jedinjenja koja regenerativno deluju na nerve. Studija iz 2010. godine objavljena u Rejuvenation Research kaže da kombinacija borovnice, zelenog čaja i karnozina (nalazi se u svinjetini, junetini, ribi) pomaže nervnu i regeneraciju matičnih ćelija kod životinja sa neurodegenerativnim bolestima.

Druge supstance sa sličnim dejstvom su:

• kurkumin (koren biljke kurkuma)
• apigenin (jedinjenje koje se nalazi u celeru, peršunu, artičokama)
• borovnica
• žen šen
• crvena žalfija
• rezveratrol (crno vino, crno grožđe, crna čokolada)
• matični mleč
• teanin (zeleni čaj)
• kafa

Postoje i druge supstance koje pomažu ozdravljenju nerva popravljajući omotač nervnog vlakna mijelina. I muzika i zaljubljivanje utiču pozitivno na regeneraciju i oporavak neurona.

Regeneracija jetre

Glicirizin je jedinjenje koje se nalazi u korenu sladića i koji se prema jednoj studiji pokazao kao odličan stimulans u regeneraciji kod životinja kod kojih je hirurški odstranjivan deo jetre. Druge supstance koje pomažu regeneraciji jetre su:

• karvakrol (iz ulja origana)
• kurkumin (koren biljke kurkuma)
• žen šen korejski
• artičoka
• vitamin E (tofu, spanać, badem, seme suncokreta, avokado, škampi, riba, maslinovo ulje, brokoli, bundeva i tikva)

TRIK OD 10 SEKUNDI KOJI TRENUTNO SNIŽAVA VISOKI KRVNI TLAK

Muči li vas visoki krvi tlak svakako morate promijeniti prehrambene navike tako da prije svega smanjite unos soli te masnoća i povećate unos vode. Ali uz već poznate savjete koje će spriječiti pojavu 'tihog ubojice', pomoći će vam ove 'pametne' i zdrave namirnice.

Cimet
Nekoliko studija je potvrdilo kako sistolički (gornji) i dijastolički (donji) tlak kod odraslih osoba smanjuje svima poznati mirisan začin - cimet.

Ubacite li pola žličice u svoju dnevnu prehranu, lakše ćete kontrolirati visoki krvni tlak. Za instant efekt cuclajte malo cimeta u prahu i progutajte. 

Češnjak
Ova zdrava namirnica gotovo momentalno spušta krvni tlak. Češnjak djeluje na krvne žile tako što ih opušta i proširuje zbog čega krv cirkulira lakše i time se snižava pritisak.

Za instant učinak i trenutno snižavanje tlaka pojedite sirovi češnjak s kruhom ili ga pak nasjeckajte u salatu ili jelo.

ZIMSKA ISHRANA: NEPRIJATELJI SU HLADNA JELA, ŠEĆER I GAZIRANA PIĆA

Padom temperature zraka i dolaskom zime, ljudski organizam se mijenja i postepeno prilagođava vanjskim faktorima. Sve to utiče i na zdravlje. Međutim, tajna očuvanja zdravlja leži u čovjekovoj sposobnosti da se prilagodi promjenama koje se dešavaju u prirodi. Kao što se odijevanjem prilagođavamo godišnjim dobima, isto toliko je važno da temperaturne i druge promjene pratimo načinom ishrane.

Nutricionistkinja Amela Ivković O'Reilly, članica udruženja nutricionista Irske i Velike Britanije, u razgovoru za AA pojasnila je na koji način ojačati imunitet tokom zime te kako konzumirati hranu koja je tokom zime neophodna organizmu.

- Namirnice koje griju organizam -

"Neke namirnice i načini pripreme griju naš organizam, dok druge namjernice i načini pripreme hlade. Zdravi način života je najbolji način da ojačamo imunitet. To znači jesti zdravu hranu, dovoljno se odmarati, redovno vježbati, piti dovoljno tekućine i izbjegavati stres", istakla je O'Reilly.

Poput prirode koja zimi miruje i većina obroka koje konzumiramo također treba biti "mirna", kazala je O'Reilly. To znači da hrana koju zimi jedemo treba biti duže kuhana na laganoj vatri kako bi grijala i osnažila organizam. 

Među namirnicama koje se preporučuju koristiti zimi je heljda koja se osim brašna može pripremati kao zamjena za rižu.

"Heljda je žitarica koja raste na prostorima BiH, sjajna je za one koji vole boraviti na otvorenom, a posebno na snijegu. Ona daje pregršt energije, grije tijelo i lako se kombinuje sa povrćem i proteinima. Također, mahunarke su prava zimska hrana. Unos mahunarki sa povrćem povećava se toku zimskih mjeseci jer skupa jačaju vitalnost bubrega i jačaju organizam. Trebamo uživati u jelima od korjenastog povrća koje nam daje obilje minerala i vitamina", istakal je O'Reilly.

Zimska kuhinja tokom hladnih mjeseci obogaćuje se namirnicama koje jačaju probavu i ujedno čiste organizam od toksina. Takve namirnice su kiseli kupus, mrkva, karfiol, luk, paradajz, cvekla ili paprika.

"Pečenje u pećnici, kuhanje u ekspres loncu, pirjanje hrane su tipični načini pripreme hrane zimi, ali je važno i kombinovati obroke sa kratko kuhanim ili ukiseljenim povrćem. Koliko god možete, izbjegavajte hladne napitke i jela te šećer, gazirana pića i previše kafe. To su namirnice koje su najveći neprijatelji našeg imuniteta zimi i teško ćemo se riješiti infekcija ukoliko ove namirnice ne izbacimo iz svoje ishrane", kazala je O'Reilly.

Budući da se nedostatak svjetlosti za vrijeme zimskih mjeseci odražava na cjelokupno raspoloženje i ono se, kako dodaje nutrcionistkinja, može "osvijetliti".

"Treba iskoristiti svaki sunčan dan za kretanje, makar to bilo i pet minuta, u parku, bilo gdje", kazala je dodajući kako hrana bogata ugljikohidratima podiže nivo serotonina koji je zadužen za "sretno" raspoloženje.

- Imunitet slabi jednolična hrana -

Konzumiranje namirnica koje ne odgovaraju organizmu tokom zimskih mjeseci i niskih temperatura, najčešće rezultira padom imuniteta odnosno prehladom ili gripom. Imunitet dodatno slabi i jednolična hrana, kao i slaba fizička pokretljivost.

O'Reilly ističe kako grupu namirnica za jačanje imuniteta predvode agrumi u koje spadaju narandže, limun i grejp.

"Vitamin C u agrumima je ključan i on jača imunitet stimulišući antitijela i ćelije imunog sistema", napominje.

Limun, sa druge strane, sadrži flavonoidi koji zaustavljaju diobu kancerogenih ćelija i djeluju kao antibiotik.

"U nekim zapadnoafričkim selima limunska se kiselina uzimala uz obrok za vrijeme epidemije kolere kako bi se izbjeglo širenje zaraze. Vitamin C je antioksidans koji je topiv u vodi pa tako ćelije našeg tijela održava zdravima.Ovaj vitamin također pomaže u sprječavanju upala, razvoju kardiovaskularnih bolesti i srčanih oboljenja kod dijabetičara", kazala je.

Među namirnicama koje je preporučljivo koristiti zimi je i zeleni čaj koji se u dalekoj Kini koristi više od 4.000 godina. 

Nezamjenjiv saveznik u borbi protiv prehlade i visoke tjelesne temeprature je i đumbir. O'Reilly ističe kako ovaj začin sadrži antioksidativna sredstva koja ubijaju viruse koji uzrokuju prehladu i sprečava nastanak upala. Čaj od đumbira, sa druge strane, ublažava grlobolju.

- Prirodni antibiotici -

"Bijeli luk je poznat kao 'ruski pencilin' i 'prirodni antibiotik'. On je jedan od najboljih saveznika našeg zdravlja. U njemu se nalazi više od sto biološki aktivnih tvari uključujući i jedinstvene spojeve sumpora od kojih su neki ključni u jačanju našeg imuniteta", kazala je naša sagovornica.

Za zdravlje organizma tokom zime ključna je i uravnotežena crijevna flora jer se, prema tvrdnjama nutricionistkinje, naučnici sve više slažu u tome kako imunitet počinje - u crijevima.

"Dobre bakterije štite nas od gripe i prehlade, artritisa, alergije, astme, čak i nekolikih vrsta raka. Jogurt, kefir i kiseli kupus najbogatiji su prirodni izvori probiotika", poručila je O'Reilly.

NEVJEROVATAN RESTORAN: JEDAN DAN NA KOPNU, DRUGI U OKEANU

Restoran "Stijena" smješten je na koralnoj strukturi i nalazi se u Indijskom okeanu. 

Kada naiđe plima, do restorana se dolazi čamcem, a kada se voda povuče, moguće je i pješice doći do njega. 

Restoran koji se nalazi u selu Mičamvi Pingve na istočnoj obali Zanzibara postao je jedan od omiljenih restorana svima koji su ga posjetili. 

Ova gostionica, smještena na stijeni, ima samo 12 stolova, napravljena je od drveta i iz nje se tokom plime pruža fatastičan pogled. 

U restoranu se služe morski specijaliteti, a dolazak mora da se rezerviše. 

Radi sedam dana u sedmici, a zbog velikog interesa rezervacija stola važi dva sata.

HIT NA INTERNETU: MAČKA SE PRETVARA DA JE MRTVA-video

Pametna mačka je naučila da treba da se pravi mrtva pred neprijateljem, kako bi izbjegla da se nađe u opasnosti.

Ovaj video snimak je postao pravi hit, gdje je maca nadmudrila psa, dok je ležela na podu i pretvarala se da je mrtva.

Pas ju je zbunjeno gledao i njuškao napomičnu macu, koja je sve vrijeme glumela kako bi izbjegla sukob sa svojim neprijateljem. Međutim, izgleda da nije mogla previše da čeka, te je na kraju ustala, a onda je nastala prava jurnjava.

Pogledajte kako je mačka nasamarila psa!

Koji čovječuljak ste vi na ovom drvetu: Psihotest koji će vas poremetiti

Svaki od ovih čovečuljaka na drvetu ima različito raspoloženje, i oni zauzimaju različiti položaj                                                                                                                                      Autor ovog testa je je izvjesni britanski psiholog Pip Vilson. Test je bio predviđen za djecu školskog uzrasta sa ciljom provjere kako se snalaze u školi za prve 3 godine.

Međutim, kasnije se ispostavilo da je on veoma relevantan i za odrasle.

Test pomaže čovjeku da ojača svoje pravo i željeno emocionalno stanje, i čak, u izvesnoj mjeri, osnažiti svoj položaj u društvu.

Svaki od ovih čovječuljaka na drvetu ima različito raspoloženje, i oni zauzimaju različiti položaj. Za početak, opredijelite se koji od njih najviše liči na vas.

Nakon toga, izaberite čovečuljka na koga biste željeli da ličite:

Objašnjenje rezultata testiranja:

Ako ste odabrali poziciju br. 1, 3, 6 ili 7, to vas karekteriše kao motivisanu osobu, koja se ne boji nikakve prepreke i barijere u životu.

Ako je vaš izbor pao na jedan od sljedećih brojeva: 2,11,12,18 ili 19, to znači da ste komunikativna osoba koja će uvek pružiti bilo kakvu podršku svojim prijateljima.

Izbor čovječuljka pod brojem 4, definiše vas kao osobu sa stabilnom životnom pozicijom, osobu koja želi da ostvari mnogobrojne uspehe bez prevazilaženja teškoća.

Broj 5 – vječito ste umorni, slabi, imate nedovoljno životne snage.

Izbor je pao na čovječuljka broj 9 – vi ste vesela osoba, koja voli zabave.

Broj 13 ili 21 – vi ste zatvoreni, često ste izloženi unutrašnjim brigama i izbjegavate česte komunikacije sa ljudima.

Broj 8 – volite da se povlačite u sebe, razmišaljate samo o sebi,i uranjate u sopstveni svijet.

Ako ste odabrali brojeve 10 ili 15 – imate normalnu adaptaciju u životu, nalazite se u optimalnom stanju.

Broj 14 – padate u emotivnu propast, najvjerovatnije ste izloženi  unutrašnjoj krizi

Poziciju broj 20 obično biraju ljudi sa visokim samopuzdanjem. Vi ste prirodni vođa, i želite da ljudi često slušaju samo vaše mišljenje.

Izbor je pao na čovječuljka broj 16? Osjećate se umorni od neophodnosti podržavanja nekoga, ali je moguće da ste primijetili- vas na ovoj slici broj 17 grli - u ovom slučaju skloni ste procijeniti sebe kao čovjeka okruženim pažnjom.

10 MUŠKIH STVARI KOJE ŽENAMA NAJVIŠE IDU NA ŽIVCE

Svi mi imamo svoje vrline i mane. Upravo zbog toga u suživotu muškarca i žene, bilo da se radi o braku ili vezi, potrebno je puno tolerancije i popuštanja. No ponekad neke sitne navike i mušice koje se konstantno ponavljaju ne mogu proći neprimijećeno.

1. 'Ne razumijem zašto nikada ne spušta WC dasku?'

2. 'Iako ga oboje koristimo, baš nikada nije primijetio da rolu toalet papira treba zamijeniti.'

3. 'Ponekad toliko glasno hrče da ga moram 'istući' kako bi promijenio položaj spavanja.' 

4. 'Kada se vrati izvana nikada se ne presvuče već se zavali na fotelju u istoj odjeći.'

5. 'Toliko voli svoje 'igračke' da mi ne dozvoljava da pojedem keks pored kompjutera, a daljinski upravljač od televizora je njegovo vlasništvo.'

6. 'Uvijek ostavlja prljavi veš na podu, a ne u košari.'

7. 'Kada tanjire nakon jela ostavi u sudoperu, a ne u mašini za suđe koja je odmah do sudopera.'

8. 'Sto puta mu moram reći da promijeni jednu jedinu sijalicu.'

9. 'Mrzim sitne dlačice od brijanja po umivaoniku i pastu za zube na ogledalu.'

10. 'Kada se ja razbolim, popijem lijek i prilegnem dok mi ne bude bolje, ali kad se on razboli ponaša se kao da je na smrtnoj postelji.'

PET GREŠAKA KOJE RODITELJI ČINE KADA IM JE DIJETE BOLESNO

Nema roditelja koji se bar jednom nije našao u situaciji da mu se dijete iznenada razboli, te da ga mora sam liječiti. Međutim, u tim slučajevima često se i pogriješi. Evo i u čemu…

Nepotrebno korištenje lijekova

Često se događa da uplašeni roditelji, kada djetetu curi nos ili mu je čelo malo vruće, odmah daju lijek za spuštanje temperature. Ovi lijekovi, bilo da su na bazi ili ibuprofena ne daju se sve dok temperatura ne bude viša od 38 stupnjeva. (Ovo ne
vrijedi za djecu koja su imala febrilnu konvulziju, jer se u tom slučaju striktno moraju poštovati uputstva liječnika).

Samoinicijativno davanje antibiotika

Vrlo često roditelji samoinicijativno daju djetetu antibiotski sirup, objašnjavajući
to riječima: “Prošli put mu je taj antibiotik pomogao”, ili “Starijem/ mlađem djetetu bilo je bolje od ovog antibiotika, pa sam ga zato dao i drugom djetetu.” Antibiotike treba propisivati isključivo liječnik i to ukoliko dokazano liječi bakterijsku infekciju! Također, nerijetko se nađu u situaciji da liječe dijete koje danima ima proljev, iscrpljeno je i dehidrirano, a kome roditelji umjesto elektrolita i lijekova za normalizaciju crijevne flore bez ikakvog razloga daju antibiotik. Proljev može biti izazvan virusom na koji nijedan postojeći antibiotik ne djeluje.

Lijek se uvijek mora dati u točno propisanoj dozi

Na kutiji, kao i u uputstvu, piše kako se lijek čuva i dokle se (vremenski) u rastvorenom obliku može koristiti. Ukoliko na kutiji lijeka piše da se sadržaj bočice prije upotrebe mora promućkati – to treba i učiniti, da bi se aktivna supstanca lijeka ravnomjerno rasporedila. U suprotnom, prve 2/3 uzetog lijeka sadržavati će manju koncentraciju aktivne supstance, pa će efekt izostati, dok će u posljednjoj trećini lijeka koncentracija aktivne supstance biti prevelika, te će se ispoljiti njegovo neželjeno djelovanje.

Lijekovi protiv proljeva

Dječji liječnici vrlo rijetko propisuju lijekove koji direktno zaustavljaju. Čestim stolicama iz crijeva se eliiminiraju toksini (otrovi koji su produkt raspadanja patogenih bakterija), pa ako bismo dali detetu ovakav lijek i usporili pražnjenje crijeva, toksini bi se zadržavali u njima i produžili bolest i tegobe. Umjesto toga, roditelj treba polako nadoknađivati djetetu tečnost i soli (elektrolite) koje je izgubilo, kako bi se spriječila dehidracija.

Loše čuvanje lijekova

Povremeno treba napraviti red u kućnoj apoteci, odnosno provjeriti je li se u kutiji nalazi odgovarajući lijek ili je greškom došlo do zamjene. Treba provjeriti i je li je lijekovima prošao rok upotrebe, jer kada se dijete razboli, zabrinuti i užurbani roditelj često ne obrati pažnju na ove stvari. Naravno, kućna apoteka mora biti potpuno van dosega djece, kako dijete ne razlikuje bombone od tablete, a posljedice mogu biti nesagledive.

NIJE VAŽNO ŠTA SE DOGAĐA, NEGO KAKO MI NA TO REAGIRAMO

Sigurno ste čuli priču o slavnom Paganinijevom koncertu, kada je na njegovoj violini, u žaru izvođenja jednog snažnog djela, pukla žica. Ipak, maestro je nastavio da svira, improvizujući, u čemu je bio pravi majstor. A onda je pukla još jedna, pa još jedna, svirao je i dalje unoseći cijelog sebe u završne note kompozicije i pobjedonosno je doveo do kraja, na samo jednoj žici. Publika je bila na nogama, nikada nije doživio tolike ovacije …

Kad se publika stišala podigao je violinu sa koje su visile tri žice, dao znak dirigentu, namignuo publici i ponovo zasvirao uz povik “Paganini i jedna žica”. Koja snaga, koje samopouzdanje, koja sigurnost i vjera u sebe, koje samopoštovanje!

Ovo je doduše nesvakidašnji, ali divan primjer koji potvrđuje da nas ne određuje ono što nam se događa, nego ono kako mi na to reagiramo.

Svakodnevno se susrećemo sa situacijama da negdje pokupimo nečiji loš komentar ili se prenerazimo od nekog učinjenog nam čina.

Reagiramo ljutnjom, strahom ili osjećajem poniženja, jer se drugi ponašaju grubo ili bezobzirno prema nama, iako znamo da takva reakcija ne vodi ničemu dobrome.

Povrijeđeni smo, razočarani u ljude, bez obzira o kakvom razlogu je riječ, pa nas to odvede do uvrjeđenosti, obeshrabrenja, ogorčenja, bijesa, nepoverenja, straha … , a krajnji učinak svega zajedno nosimo u sebi mjesecima, godinama, prekoravajući se radi ne mudre reakcije, ometajući time svekolike odnose.

U nekom trenutku shvatimo da je situacija, koja nas je povrijedila i izazvala razočaranje, već odavno prošla, a rezultat naše reakcije, koja je odredila naše daljnje moralne i duhovne odluke i činjenja, će još dugo, gotovo zauvijek, utjecati na naš život.

Suočiti sa slabostima drugih i nas samih, od nas zahtjeva razvijanje strpljivosti, fleksibilnosti, dublje razumijevanje Božjih puteva, jer osobe i događaji u našem životu su naši učitelji, nešto nam poručuju i moguće da smo ih sami kao takve prizvali u naš život.

Nije lako, ali bi trebalo naučiti u svakoj situaciji reagirati s puno razumijevanja i ljubavi, bez obzira na to kako drugi postupaju prema nama. Ne, ne, to ne znači da smo postali otirač, dapače, samo smo se izdigli iznad nivoa nastanka problema, kako bi pronašli najbolje rješenje i nešto iz toga naučili.

“Ništa nas ne može povrijediti ako mi to ne dozvolimo.” ~ Eleonor Roosevelt

Između našeg srca i mozga se neće ispriječiti naš ego, ako imamo samopoštovanje i ako smo sigurni da “vozimo u pravom smjeru” i dajemo svoj maksimum za ličnu i opštu dobrobit. Samopoštovanje se manifestuje jednako kroz poštovanje vlastitih osjećaja, potreba i zahtjeva, kao i kroz poštovanje drugih ljudi, i to na način da ih doživljavamo kao snažne i sposobne ljude, sa povremenim slabostima i manama, kao što smo i sami.

Osim toga, a radi ispravne reakcije, važno je osvjestiti činjenice da na gotovo iste situacije, ne reagiramo uvijek isto.

Imali smo prilike čuti, a možda smo i sami izgovorili rečenicu u smislu “Znam reagirao sam ružno, ali našao me kad nisam bio dobre volje.”, a to znači da težinu neke situacije određuje naše mentalno stanje u trenutku događanja iste, to jest naša percepcija određuje našu reakciju, što znači da su okolnosti neutralne, a naše mentalno stanje, naše misli i percepcija, ih čine pozitivnima ili negativnima. Pa čak svaki događaj iz jedne perspektive može izgledati negativan, dok iz neke druge može biti pozitivan.

Kako je rekao Napoleon Hill: “Svaka nevolja, svaki neuspjeh i svaka bol u srcu nosi sa sobom jednako veliko ili čak i veće sjeme dobrobiti.”

Teške životne krize su teške životne krize, ali uvek imamo mogućnost izbora, pa tako možemo birati kako ćemo ih nositi.

Gotovo svakodnevno susrećem čovjeka, u dobi preko 85 godina, koji se više od dvadeset godina nosi sa teškom embolijom pluća, petnaestak godina sa rakom prostate i svim poteškoćama koje uz to dvoje ide. Uz sve to nikada nije prihvatio status teškog bolesnika. Svakodnevno izlazi napolje zadajući sebi obaveze koje treba odraditi, vozi auto i još uvijek radi u vrtu. Na moje pitanje kako se osjeća, uvijek kratko odgovara sa dobro, a onda pun pažnje i interesa pita mene kako sam ja, šta radim, kako je porodica, pita za sve članove pojedinačno. Uvijek ima dobar komentar na aktuelna događanja, ili u vezi neke druge životne teme, tako da njegov sugovornik obično odlazi od njega bogatiji. Njegov moto je da ne želi biti mrtav prije nego što umre. Naravno da to zahtijeva silnu snagu koju najvjerovatnije dobija iz onoga što još uvijek daje.

Stephen Covey iznosi teoriju da se samo 10 posto našeg života odvija bez našeg uticaja, a ostalih 90 posto se kreira iz onoga kako reagiramo na ono što nam se događa.

On navodi jedan banalan primjer: Porodica za doručkom, kćerka se igra dok jede i slučajno prevrne šoljicu i poprska oca po košulji. On skače ljutito, galami na nju, na ženu kako je loše posložila doručak na stolu, odlazi u sobu i menja košulju, a kad se vrati nazad nađe kćerku u suzama, ženu ljutu i tužnu, odlazi na posao razmišljajući o svom lošem danu, koji će uticati na obavljanje radnih zadataka.

Covey predlaže, da bi bilo bolje upozoriti kćerku da se za doručkom ne igra, otići u sobu i presvući košulju, pozdraviti se sa ženom i kćerkom, koje ga isprate sa zahvalnošću i poštovanjem, a on odlazi na posao razmišljajući kako je to jedan obećavajući dan. Covey je u pravu, naravno, ali ponekad jednostavno reagiramo pogrešno. Zašto?

Zašto inače sabotiramo naše zdravlje i dobrobit?

Zašto se pametna, obrazovana, zdravstveno osvještena osoba, vrlo često ponaša kako ne bi htjela, reagira svađalački na životne probleme, unosi u svoje dragoceno tijelo smeće, ili čini nešto slično za šta sigurno zna da je to ne vodi životu koji bi željela živjeti? Ta činjenica da usprkos saznanjima, informacijama i mogućnostima, nastavljamo slijediti navike za koje znamo da nam ne donose ništa dobro, zaista zbunjuje.

Odgovor je moguće u našem mozgu, jer tu je “kontrolni centar” za naše fizičko, mentalno, društveno i duhovno zdravlje, a da bi dobro izvršavao svoju, mozak zahtjeva njegu dobrim mislima i hranjenje dobrim namirnicama.

Kad je mozak gladan i pati, tada pati i naše ponašanje, pate naše odluke, a sve utiče na naše zdravlje i kvalitet življenja. Kada brinemo o mozgu, mozak će brinuti o nama i pomoći nam da donosimo pametne odluke. Ukratko, bit ćemo sretniji i pametniji, sa oštrim umom, puni energije, atraktivni, mladi, živjet ćemo duže, zdravije, bolje i imat ćemo dovoljno strpljenja za mudar odgovor na sve životne situacije!

Pitamo se kako u ovoj ludnici naći lijepu misao, kojom ćemo nahraniti naš mozak?

Pa ako se potrudimo da ne budemo samo konzumenti tuđih razmišljanja i ideja koje nam se serviraju iz ko zna kojeg razloga, nego pogledamo malo bolje sve oko sebe, vidjet ćemo ljepotu, dobrotu, radost, jer sve je to u oku koje gleda.

Osim toga, moramo eliminisati jedan feler koji imamo. U toku dana nam se može dogoditi deset lepih stvari, a samo jedna ružna, na kraju dana ćemo razmišljati i na onu ružnu, što će nam utjecati, ne samo na taj dan, nego i na kvalitet slijedećeg.

Dakle, percepcija događanja utječe na našu reakciju, reakcija utječe na sadašnjost, koja utječe na našu budućnost. Moramo kratko spomenuti da isto tako budućnost utječe na našu sadašnjost, jer zamislite kako bi se dobro osjećali kada bi nam se sutra trebala dogoditi najbolja stvar na svijetu. Sve teškoće današnjeg dana bi bile zanemarive, sasvim lagano bi rješavali sve probleme, u iščekivanju onog sutra!

SREĆA DOLAZI OD DAVANJA I POMAGANJA, NE OD KUPOVANJA I POSJEDOVANJA

Dakle, mnogi od nas se trude tako teško postići materijalni uspjeh za koji možda mislite da postoji jasna veza između bogatstva i sreće. Mediji i naše vlade nas potiču da vjerujemo u to, jer im je potrebno da mi privređujemo i trošimo kako bi potakli gospodarski rast. Još od vremena škole pa nadalje, uči nas se da dugoročna dobrobit proizlazi iz materijalnog uspjeha i ekonomskog prosperiteta – gomilanja sve više i više bogatstva, postignuća i uspjeha.

Međutim možda će mnogima zvučiti šokantno kad saznaju da ne postoji izravna veza između bogatstva i blagostanja ili sreće. Nakon što su naše osnovne materijalne potrebe zadovoljene (tj jednom kada smo osigurali redovitu hranu i odgovarajuće sklonište te osnovni stupanj financijske sigurnosti), bogatstvo da ima zanemariv utjecaj na blagostanje.

Na primjer, studije su pokazale da, općenito, dobitnici na lutriji ne postanu znatno sretniji nego što su bili prije, i da čak i vrlo bogati ljudi – poput milijardera – nisu znatno sretniji od drugih.

Istraživanja su pokazala da su američki i britanski ljudi manje zadovoljni nego što su bili prije 50 godina, iako je njihovo materijalno bogatstvo puno veće. Na međunarodnoj razini, čini se da postoje neke povezanosti bogatstva i blagostanja, dijelom zato što postoje mnoge zemlje u svijetu u kojima ljudima nisu zadovoljene osnovne materijalne potrebe. Ali ta korelacija nije isključiva, jer su bogatije zemlje uglavnom više politički stabilne, miroljubive i demokratske, s manje ugnjetavanja i više slobode, a sve su to važni čimbenici u blagostanju..

Zašto onda ulažemo toliko truda u stjecanju bogatstva i materijalnih dobara? To bismo mogli usporediti s čovjekom koji nastavlja kucati na vrata, iako mu je rečeno da osoba koju traži nije kod kuće. “Ali on mora biti tamo!” on viče i nekako uspije provaliti u kuću da bi je istražio. Onda ponovo izađe i nakon nekoliko minuta ponovo počne kucati. Traženje blagostanja i sreće kroz materijalne uspjehe jednako je neracionalno kao i ovo.


Blagostanje kroz davanje
Ako ništa drugo, čini se da postoji veza između ne-materijalizma i blagostanja. Dok posjedovanje bogatstva i materijalnih dobara ne dovodi do sreće, davanje istog drugima radi upravo suprotno.

Velikodušnost je snažno povezana s blagostanjem. Na primjer, studije su pokazale da ljudi koji prakticiraju volontiranja imaju bolje psihičko i mentalno zdravlje i povećanu dugovječnost. Dobrobiti volontiranja su veće od tjelovježbe ili pohađanja vjerskih obreda – zapravo veća čak i od odvikavanja od pušenja.

Drugo je istraživanje pokazalo da, kada bi dobili svotu novca, sretniji su bili oni koji su ga potrošili na druge nego oni koji su ga potrošili na sebe. Ovaj osjećaj blagostanja je više od toga da se samo osjećamo dobro o sebi – on proizlazi iz snažnog osjećaja povezanosti s drugima, s razumijevanjem i milosrdnim nadilaženjem odvojenosti i usredotočavanja na samog sebe.

Zapravo, paradoksalno, još jedna studija je pokazala da je to jedan od načina na koji novac zapravo može donijeti sreću: ako date drugima novac koji zaradite. Istraživanje koje su napravili Dunn, Gilbert i Wilson – također je pokazalo da će novac donijeti sreću ako ga potrošite na iskustva, ne na materijalna dobra.

Druga studija (Joseph Chancellor i Sonja Lyubomirsky) predlaže da do blagostanja također može dovesti ukoliko njegujemo životni stil strateške potrošnje ili štedljivosti.

Dakle, ako doista želite poboljšati svoje blagostanje i sreću – i dokle god su vaše osnovne materijalne potrebe zadovoljene – ne pokušavajte akumulirati novac na svoj bankovni račun i ne ‘častite’ se materijalnim stvarima koje vam stvarno ne trebaju. Budite velikodušni i altruistični – povećajte davanje novca ljudima kojima je on potreban, uložite više vremena za volontiranje, ili provodite više vremena pomažući drugim ljudima, ili se ophodite ljubaznije s ljudima oko sebe. Ignorirajte poruke kojima smo bombardirani u medijima da ‘sreća znači potrošnja’, a kojima će nas, sad prije božićnih blagdana, preplaviti.

Životni stil velikodušnosti i kontrolirane potrošnje možda neće odgovarati potrebama ekonomista i političara – ali vas će to sigurno učiniti sretnijima.

Dobro je poslušati riječi američkog indijanca, Ohiyese, koji govori o svojim Sioux ljudima:

“Naše je uvjerenje da je ljubav prema stvarima slabost koju je potrebno prevladati. Ona je usredotočena na materijalne stvari i, ukoliko se njeguje, s vremenom će poremetiti duhovnu ravnotežu. Stoga se djecu od malih nogu treba učiti ljepoti velikodušnosti. Oni su poučavani da daju ono što najviše cijene kako bi mogli kušati sreću davanja.”

Starom dječijem krevetiću dodajte malo mašte i evo ga, napravili ste novu, korisnu i lijepu stvar!

Za dolazak bebe prvo što pripremimo je krevetić. Mjesto gdje će beba spavati, mjesto s kojeg će se požaliti kad mu nešto ne odgovara, odatle nas bude jer su gladni, jer ih nešto boli, iz krevetića nam “pjevaju” prve jutarnje pjesmice svojim gugutanjem…

Upravo zbog toga dječiji krevetić ima posebnu dragocijenost u našim životima…Kada ih djeca prerastu, obično ga proslijedimo dalje ili ostavimo za uspomenu negdje na tavanu…

Da se krevetić može dobro iskoristiti nakon što ga djeca prerastu, uvjerite se kroz ovu galeriju…

Malo mašte i imat ćete novu stvar u svom domu, lijepu, korisnu a ujedno će vas sjećati na najljepšu stvar – period odrastanja vaše djece!